Komemorativni planinarski pohod „Putevima Redža Šarkinovića”, organizovan je minulog vikenda u Plavu. Osam kilometara dugom stazom, sa obale Plavskog jezera od Šarkinovića Latka, preko katuna Ravni krš, na kojem su nekada izdizale i porodice Šarkinović, do vrha Visitora, prošlo je 97 planinara. To je put koji povezuje i brojna imanja porodica: Knežević, Brković, Dašić...
U znak sjećanja i uspomena na svog daja (ujaka) i njegova djela, planinarski pohod je inicirao Rasim Muminović, iz Njujorka, koji, kao i brojni Plavljani i Gusinjani, živi u inostranstvu, a tokom ljeta boravi u zavičaju. Redžo Šarkinović je tokom više godina taj put gradio i finansirao, a želju o planinarskoj stazi je uspio da ostvari pod stare dane.
– Svi u Plavu znaju da je Redžo bio legenda sa Plavskog jezera, jer je dugo radio kao ribočuvar. Kao dječak dosta vremena sam provodio sa njim, i za njega me vezuju mnoge lijepe uspomene. On je dugo vremena gradio ovaj put koji danas promovišemo. Mi smo u Njujorku organizovali prikupljenje novca i tako mu malo pomogli da se cio posao završi po planu. Nadam se da će se ovaj put sačuvati i da će biti od koristi svim građanima koji tu žive, a i planinarima i drugim ljubiteljima prirode koji iz ovog pravca idu na Visitor – kazao je Muminović.
Pamteći Redža kao vječitog partizana i čuvara tekovina NOR-a, neki od učesnika nosili su partizanske kape, a na majicama sa njegovim likom urađen je i logo, posebno dizajniran za ovu priliku. Logo je uradila Redžova najstarija praunuka Ena Čekić. Na čelu kolone koju je predvodio istaknuti planinar Zuvdija Bajraktarević, predsjednik PD „Prokletije”, nije izostala ni zastava sa istim logom, pa je kolona planinara koji su prolazili preko proplanaka i kroz šumarke Visitora, na trenutak, mnoge podsjetila na vrijeme o kojem je Redžo pričao, i događaje iz Drugog svjetskog rata u kojima je on učestvovao, prolazeći upravo i ovim stazama. Posebne emocije kod većine učesnika izazvala je zastava trobojka bivše Jugoslavije koja se zavijorila na Ravnom kršu, pa je većina iskoristila priliku da se fotografiše ispred nje.
Podsjećajući na život i djela svog djeda, Alen Čekić je kazao da svi oni koji hodaju putevima koje je Redžo utabao, sigurno neće pogriješiti.
– Svi putevi moga djeda su međusobno povezani, od one uske dječačke staze koju je on pravio hodajući visitorskim stranama, preko ratnih i poratnih puteva, pa sve do ovog, kojim smo mi danas prošli. Svako ko hoda putevima Redža Šarkinovića mislim da neće pogriješiti, naprotiv, biće samo bolji, humaniji, moralniji, hrabriji i pošteniji –poručio je Čekić.
Predsjednik LTO Plav Edin Jadadić je istakao da je Ravni krš interesantan vidikovac sa kog se pruža lijep pogled na Plav i Plavsko jezero, a put, koji je potrebno sanirati i održavati, samo olakšava dostupnost ovog mjesta, jer se osim planinarenjem i pješice, tu može doći i motorima ili terenskim vozilom. Pohod do katuna Ravni krš trajao je, kaže, oko dva i po sata.
– Visitor je već godinama prepoznat i kao idealno uzletište za paraglajdere, a probijanjem ovog puta značajno im je olakšan dolazak do mjesta za polijetanje. Pored planinara iz Plava i Gusinja, učestvovali su i gosti iz Bijelog Polja, Berana i Andrijevice, kao i brojni članovi porodica i prijatelji iz Njemačke, Skoplja, Novog Pazara i Podgorice. Manifestaciji su se pridružili i članovi kluba „Moto kros Plav – Gusinje”, koji su do ravnog krša stigli motorima. Ovaj događaj dodatno upotpunjuje ljetnju turističku ponudu Plava, jer se održava nedjelju dana uoči manifestacije Dani borovnice, u periodu kada u Plavu i Gusinju boravi veliki broj turista, ali i Plavljana i Gusinjana iz dijaspore. Nastavlja se sa sličnim aktivnostima, a pohodi su organizovani na Prokletijama od aprila, na Šabovu glavu ili Crveni krš, Tromeđu i Hridsko jezero, te Zijovom stazom, Hamdovom stazom dolinom Volušnice, koja se organizuje već ovog vikenda. Ovaj događaj i te kako je važan kada je u pitanju promocija Plava i planinarenje na Visitoru – naglasio je Jadadić.N.V

Vuk sa jezera spasio 34 osobe

Alen Čekić je podsjetio na dva događaja vezana za život njegovog djeda – kada je rizikujući život zapravo postao mirnodopski heroj.
– Redžo je spasio od sigurne smrti 34 osobe. Na uzburkanom Plavskom jezeru 1974. spasio je devet članova porodice Đuričanin. Vuk sa jezera, kako su ga zvali, za taj čin zavrijedio je srebrnu značku koju mu je dodijelio zagrebački nedjeljnik ,,Arena”. Beogradske „Večernje novosti” 1976. odlikovale su Redža Srebrnom glavom lava, jer je iz nabujale rijeke Grnčar spasio porodicu Feratović iz Gusinja – podsjetio je Čekić.

Krči put ribočuvarskoj službi u Plavu

Nakon završetka rata, partizan iz Plava je još četiri godine proveo u riječnoj ratnoj floti. Kao član posade minolovca čistio je Savu i Dunav od zaostalih mina ali se, u tom periodu, i tri puta sreo sa Titom. Po povratku u Plav vraća se ribarstvu, svojoj predratnoj ljubavi. Stiče povjerenje inžinjera agronomije iz Titograda, Đoka Drecuna, koji ga šalje u Sloveniju na usavršavanje, a po povratku Redžo krči put ribočuvarskoj službi u Plavu kojoj je posvetio značajan period svog života.

Tri puta se
sreo sa Titom

Životni put Redža Šarkinovića bio je prepun izazova još od njegove rane mladosti, a veliki dio svog života posvetio je Plavskom jezeru, rijekama Ljuči i Limu. Sa stricem Brahom, od desete godine, bavi se ribolovom, loveći ljeskovim štapom sa navezanim kanapom. Međutim, ratni vihor 1941-1945. prekida dječačku i mladalačku strast prema ribolovu, i nameće mu izbor: fašizam ili antifašizam. Iako premlad za teške odluke, Redžo nije pogriješio, izabrao je put antifašizma, koji obiluje ličnim primjerima čojstva i junaštva.
– U početku je bio kurir Hajra Šahmanovića i Jusufa Redžepagića, prvoboraca ovoga kraja, a od 1943. je pripadnik Devete crnogorske narodno-oslobodilačke udarne brigade, u kojoj je bio raspoređen u mitraljeskoj četi, što nam dovoljno govori o njegovom junaštvu. Učestvovao je u ključnim borbama za oslobođenje Jugoslavije. Pokazao je i izuzetne primjere čojstva. Tako je njemački ljekar, koga je Redžo zarobio i prema njemu se koretno odnosio, u razmjeni zarobljenika oslobođen, ali nakon određenog vremena se sreo s Redžom, i liječio ga od upale pluća. Ima i priča o vojniku Jolu Jovanoviću, koji je zarobljen kao pripadnik neprijateljskih formacija, a koji je 20-ak godina poslije rata potražio Redža da mu zahvali što je živ – što dovoljno govori o djedovom čojstvu – naveo je Čekić.
Ovo su samo neki od brojnih događaja koji su obilježili Redžov život.